Prirodno organski i bez neugodnih mirisa– Humus proizveden pomoću kalifornijskih glista je bez mirisa, i bilo kakvih kemijskih proizvoda proizvedenih konvencionalnim načinom proizvodnje. Takav humus možete upotrebljavati u proizvodnji vaših poljoprivrednih, cvjećarskih i vrtlarskih proizvoda bez ikakve potrebe za dodavanjem mineralnih gnojiva.

Ne postoji mogućnost sagorijevanja biliaka- Pod ovim se misli da ga možete dodavati u bilo kojim količinama jer je potpuno prirodan. Možete početi saditi biljke iz sjemena ili iz presadnica. Zapravo sve poznate tehnike uzgoja bilja možete započeti na humusu kalifornijskih glista. Dobiti ćete nevjerojatne rezultate u usporedbi sa drugim vrstama humusa. Humus glista nikako ne može naštetiti biljci.Poboljšava strukturu tla- Humus proizveden od kalifornijskih glista smanjuje mogućnost sabijanja tla, zbog  svoje strukture oblika cilindričnih kuglica. Korijenje biljaka se brže i kvalitetnije razvija, a voda se ne zadržava u okolini pa ne dolazi do prevelike vlage u sustavu korijena što može nepovoljno utjecati na razvoj biljke.Korisne bakterije i mikrobi u humusu- Humus kalifornijskih glista sadrži visoke koncentracije korisnih bakterija i mikroba koji su nusproizvod probavnog trakta kalifornijskih glista. Te vrste organizama uz pomoć raznih elemenata iz tla u stanju su stvoriti zdravu, živu zemlju koja omogućuje najbolje moguće uvjete za rast biljaka.Visoka dostupnost hraniivih tvari- Probavni trakt glista razgrađuje i mješa hranjive sastojke i elemente potrebne biljkama za rast u jednostavne forme. Te forme biljka uzima iz tla bez prevelikih napora, a višak elemenata ostaje u zemlji lako dostupan biljci u razvoju.Kemijski sastav humusa kalifornijskih glista- Osim što sadrži dušik, humus sadrži fosfor i kalij, te željezo, kalcij, magnezij, sumpor, bor, bakar, cinka i mangan.Biljni hormoni rasta- Humus kalifornijskih glista prirodno sadrži biljne hormone rasta auxin i cytokinin, koji  potiču brži i jači razvoj biljaka.Prirodni eliminator patogenih organizama- Kako se kalifornijske gliste hrane i štetnim gljivicama i bakterijama iz dobivene hrane, one ih prerađuju i smanjuje se mogućnost oboljenja biljaka.Smanjuje kiselost tla- pH vrijednost humusa kalifornijskih glista je neutralna, znaci oko 7, te svojim sastavom neutralizira kiselost tla i omogućava biljkama normalan rast. Humus kalifornijskih glista smanjuje kiseline koje nastaju djelovanjem ugljika u tlu, a povećava nastajanje dušika u obliku korisnim za razvoj biljaka. Omjer ugljika i dušika u organskom otpadu obično je više od 20:1, sto dušik čini nedostupnim za biljke, a zemlja oko organskogotpada postaje kisela.

Primjeri upotrebe humusa:

SJETVA SJEMENA: 1-10 litara po metru kvadratnom; to odgovara 1-10 mm debljine. Rasipa se i odmah se plitko ukopa, posije sjeme i po mogućnosti obilno zalije.

POVRĆE:

Rajčica: – dovoljno je u jamicu staviti 0.2 – 0.3 litre humusa, položiti korijen i zatrpati rahlom zemljom te obilno zaliti.

– poželjno ga je prihraniti u tijeku okopavanja i plijevljenja ukopavanjem humusa plitko oko korijena.

Paprika: – kod sadnje, u jamicu staviti od 0.1 – 0.5 litre humusa, položiti korijen i zatrpati; ostalo kao i kod rajčice.

Kupus i kelj: – kelj pupčar, brokula i ostale kupusnjače – kod sadnje staviti 0.1 – 0.5 litre humusa; jedan dio usuti u jamu pa onda sloj zemlje pa ostatak humusa i onda opet zemlju na vrh. Prihrana se dodaje kod okopavanja i plijevljenja, oko korijena u zemlju.

Patlidžan: – kod presadivanja se u zemlju unaša od 0.2 – 0.5 I humusa. Prihrana se vrši ukopavanjem humusa u površinski dio.

Mrkva, peršin, celer:

– za sjetvu u rediće posipavamo umjereno, a kao prihranu se umjereno ukapa u zemlju između redova.

Krompir: – stavljamo umjerenu količinu humusa u redove ispod krumpira nakon čega ga zatrpamo. Prihranjujemo kod okopavanja ili nakapanja uz redove u zemlju ili kod nagrtanja.

Lubenice: -u jamice stavljamo oko 0.5 I humusa; prihrana se dodaje kod okopavanja uz korijen.

VOĆKE, VINOVA LOZA, MASLINE:

Kod sadnje voćaka, vinove loze i maslina u svaku se jamu stavlja 0,5-2 litre humusa oko korijena, mješajući ga s usitnjenim tlom. Prihrana voćaka i loze vrši se ukopavanjem u površinski sloj 0,5 -1 litre humusa po m2 tla u krugu krošnje. Poželjno je zaliti poslije sadnje.

CVIJEĆE:

a) lončanice– udio humusa u smjesama za cvijeće ne treba preći 5-10%

b) ruže– ukopava se u blisku okolinu korijena od 0.2 – 0.5 I humusa.

EKSTRAKT HUMUSA GLISTA (za zalijevanje)

Za pripremu ekstrakta se koristi 0.1 – 0.2 I humusa na jednu litru vode. Humus mora ostati potopljen preko noći ili oko 24 sata. Zaostali talog se koristi kao normalno gnojivo jer još  ima veliku vrijednost.

ZA FOLIJARNO PRIHRANJIVANJE (preko lista)

Na predhodno opisan način, dobiveni ekstrakt, razrijeđuje  se sa deset dijelova vode. U takvu, razrijeđenu otopinu, mogu se dodavati eventualni dodatci; sve osim bakrenih preparata.